Simpozij o hrvatskim braniteljima

U četvrtak, 4.12.2014. godine, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu održan je simpozij o hrvatskim braniteljima

na kojem su predstavljeni rezultati triju istraživanja koja je proveo Zbor udruga vetarana hrvatskih gardijskih postrojbi u partnerstvu s Hrvatskim studijima, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar i Udrugom specijalne policije iz Domovinskog rata.

Istraživanje je provedeno u Zagrebu, Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Gospiću Zadru, Vinkovcima i Karlovcu. U provedbu projekta uključilo se preko 30 braniteljskih udruga, a u istraživanju je sudjelovalo preko 500 hrvatskih branitelja. Pripreme i istraživanje traju od proljeća 2013. godine, a istraživačke aktivnosti završile su u jesen 2014. godine te je u organizaciji i provedbi istraživanja sudjelovalo 35 stručnih suradnika i studenata.

Prvi dio prikupljanja podataka sastoji se od fokus grupa u kojima su sudjelovale manje skupine branitelja, a na temelju njihovih odgovora konstruirani su upitnici. Nakon validacije, odnosno provjere metrijskih karakteristika upitnika pristupilo se testiranju branitelja. Prikupljeni podatci obrađeni su odgovarajućim statističkim analizama  i  danas su izloženi na znanstvenom skupu. Poslije izlaganja rezultata na znanstvenom skupu i prezentiranja istih široj javnosti putem medija slijedi  publiciranje znanstvenih radova te će biti tiskana knjiga o svim dobivenim spoznajama.

Istraživanje je provedeno u tri različita segmenta; u prvome segmentu  istraživanja ispitivala se socijalna kognicija kod braniteljske populacije. Socijalna kognicija je način na koji ljudi misle o sebi i drugima iz svoje okoline, odnosno kako odabiru, tumače, pamte i koriste socijalne informacije u prosuđivanju i odlučivanju. Istražujući socijalnu kogniciju pitamo se kako spoznajemo sebe i druge, kako tumačimo vlastite osjećaje i emocije kao i osjećaje i emocije drugih ljudi; kako to utječe na naš odnos s njima; kako naše vlastite misli utječu na naše osjećaje; kako razvijamo stavove; koja je uloga ovih stavova u našem društvenom životu; kako stvaramo dojmove o drugim ljudima itd.

Istraživanja pokazuju kako izloženost jakoj, ekstremnoj traumi, poput izloženosti borbi ili teškog fizičkog zlostavljanja , može dugoročno imati negativne posljedice kao što su zdravstvene i psihičke poteškoće, čak i 50 godina nakon proživljene traume. Kao direktni sudionici ratnih zbivanja, sudionici Domovinskog rata bili su izloženi životno ugrožavajućim situacijama (topničko-minobacački napadi, puščana i snajperska vatra i slično), različitim vremenskim i higijenski  nepovoljnim uvjetima (neprimjereni uvjeti održavanja higijene, ekstremno visoke i niske temperature i sl.) te ostalim višemjesečnim ratnim stresovima. Zbog toga je cilj našeg istraživanja bio ispitati kako su ratna iskustva branitelja utjecala na njihovu procjenu vlastitih i tuđih emocija i na način suočavanja sa stresom. Prepoznavanje uzroka vlastitog ponašanja i ponašanja drugih ima veliku ulogu u unapređenju međusobnog razumijevanja i društvene interakcije. Prepoznavanjem misli i postupaka, koje pojedinac koristi u izlaženju na kraj sa stresnim događajima u svakodnevnom životu, možemo procijeniti radi li se o konstruktivnim strategijama suočavanja sa stresom koje poboljšavaju kvalitetu života ili stresne situacije uzrokuju osjećaj beznadnosti i izbjegavanje takvih situacija, što je u svakodnevnom životu zapravo nemoguće.

Najzanimljivije rezultate dobili smo ispitujući povezanost izloženosti borbi i izraženosti simptoma PTSP-a s emocionalnom kompetencijom i načinom suočavanja sa stresom. 44% ispitanih branitelja u vrijeme testiranja imalo je izražene simptome PTSP-a, npr. često imaju ponavljajuća, uznemirujuća sjećanja, misli ili slike stresnog ratnog iskustva te imaju fiziološke reakcije na ta sjećanja, misli ili slike, osjećaju se udaljeno i otuđeno, imaju poteškoća sa spavanjem i koncentracijom. 60% ih je bilo umjereno teško ili teško izloženo borbi, znači više od 6 mjeseci izloženi neprijateljskoj vatri, veliki postotak ljudi iz jedinice ubijen, ranjen ili nestao u akciji, a često su i sami mogli biti ranjeni ili ubijeni.

Rezultati pokazuju značajne razlike među braniteljima s izraženim simptomima PTSP-a. Čini se kako su posljedice PTSP-a jednom značajnom dijelu branitelja uzrokovale probleme u emocionalnoj kompetenciji. Pokazalo se kako ispitani dio braniteljske populacije ima poteškoća s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi, što može dovesti do neadekvatnih socijalnih odnosa u društvu, a to posljedično može značiti niži stupanj zadovoljstva branitelja vlastitim društvenim životom. Nadalje, branitelji s izraženim simptomima PTSP-a slabije reguliraju vlastite emocije. Budući da upravo oni ponovno i učestalo proživljavaju stresne situacije s ratišta, emocionalna iskustva koja se ne mogu adekvatno regulirati, mogu imati za posljedicu veći broj incidenata i pokušaja suicida.

Dio istraživanja usmjeren na kvalitetu života kod hrvatskih branitelja pokazuje da su branitelji najviše zadovoljni odnosima s bližnjima, a najmanje vlastima i upravom. Opća populacija u Hrvatskoj također je najmanje zadovoljna vladom i upravom,  ali rezultati opće populacije su značajno viši nego kod braniteljske populacije.

Izrazito nezadovoljstvo nacionalnim blagostanjem branitelja  može biti uzrokovano visokim očekivanjima braniteljske populacije općenito po pitanju upravljanja i vladanja državom. Naime, branitelji su dali veliku osobnu žrtvu za stvaranje Hrvatske države, stoga je moguće da očekuju i veći angažman od strane vlasti i državnih institucija u vođenju i upravljanju državom. Međutim, stanje u kojem se Republika Hrvatska trenutno nalazi (učestale korupcijske afere, troma administracija i slični problemi) kod braniteljske populacije uzrokuju ljutnju, ogorčenost i nezadovoljstvo, na što ukazuje ovako nizak indeks nacionalnog blagostanja.

Praktične implikacije ovih rezultata mogle bi doprinijeti efikasnijoj psihosocijalnoj skrbi branitelja s izraženim simptomima PTSP-a. Naime, stilovi suočavanja sa stresom i emocionalna kompetencija podložne su promjenama uz stručnu pomoć, a kao što vidimo, mogu imati iznimno značajnu ulogu u životu naših branitelja. Ovakve informacije temelj su za pružanje pravovaljane psihosocijalne podrške u smjeru podizanja kvalitete življenja branitelja, a time i njihovo ravnopravno uključivanje u sve civilne segmente društva.

Drugi segment istraživanja bazirao se na ispitivanju koje to aktivnosti branitelji preferiraju i na koja se područja treba usmjeriti. Dobiveni rezultati ukazuju da su branitelji većinom motivirani ka stjecanju novih znanja i prosocijalnim aktivnostima, ali i da se prvenstveno osjećaju odgovori za uključivanje u aktivnosti vezane uz promicanje vrijednosti Domovinskog rata, digitalizacije ratne građe te za aktivnosti vezane za sudjelovanje u educiranju djece, mladih i svih zainteresiranih o istini i činjenicama Domovinskog rata. Vidljivo je da branitelji imaju želju svoja iskustva i znanja o Domovinskom ratu prenijeti na mlađe generacije, kao i da žele održati spomen na Domovinski rat i svoje poginule suborce.

Nadalje, branitelji pokazuju svijest o ugroženost populacije po pitanju zdravlja te je veliki interes iskazan organizirane odlaske na liječničke preglede, kao i za općenito bolju zdravstvenu skrb. Prema objavljenim rezultatima studije Ministarstva branitelja u razdoblju od 1998. do 2010. godine od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu umrlo je 24 tisuće hrvatskih branitelja i  prema toj studiji branitelji umiru u dobi od 50,9 godina i to najčešće od zloćudnih tumora. Upravo ovaj podatak razlikuje hrvatske branitelje od ostale populacije u Republici Hrvatskoj u kojoj je smrtnost najčešće posljedica srčanog i moždanog udara te pokazuje kako je briga branitelja oko adekvatnosti zdravstvene skrbi opravdana.

Trećim segmentom istraživanje se usmjerilo na proučavanje prirode zajedništva unutar braniteljske populacije koje je ukazalo na jedinstvenu strukturu zajedništva unutar branitelja. Navedena struktura zasniva se na četiri temelja; povjerenju, razumijevanju, spremnosti za pomaganje i požrtvovnosti te potrebom za socijalizacijom. Za vrijeme trajanja istraživanja mogli smo svjedočiti nizu braniteljskih aktivnosti i istupa poput angažiranja oko obustave postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru ili iznimne požrtvovnosti i organiziranosti pokazane za vrijeme poplava koje su pogodile Hrvatsku, što su upravo primjeri zajedništva i povezanosti koja karakterizira ovu populaciju. Stjecanjem ovakvih dubinskih spoznaja o prirodi zajedništva unutar braniteljske populacije moći će se iznaći načini da javnost senzitiviziramo prema ovoj populaciji, da učinkovitije stvaramo i održavamo osjećaje povezanosti, zajedništva, međusobne podrške i odgovornosti u široj populaciji i angažiramo braniteljsku populaciju za nove društvo korisne aktivnosti.

Također dugoročan cilj jest koristiti ove spoznaje kako bi se osmislili informirani projekti za povećanje kvalitete života, kako branitelja, tako i ostatka građana Republike Hrvatske.

Rezultati triju istraživanja nedvojbeno pokazuju kako braniteljska populacija posjeduje izniman potencijal, odnosno psihosocijalne karakteristike oblikovane ratnim iskustvima koje se mogu iskoristiti za pomoć ranjivim i socijalno osjetljivim skupinama u Hrvatskoj. Na taj način oni će se osjećati svrhovito i društveno korisno, dok će ugrožene skupine dobiti prijeko potrebnu pomoć.


 

                    

 

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi je Centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u okviru Razvojne suradnje sa Nacionalnom Zakladom.

UVJETI KORIŠTENJA

Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na web stranici Udruge ne smiju se reproducirati, distribuirati ili na bilo koji način koristiti u komercijalne svrhe bez izričitog pristanka udruge. Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na ovoj web stranici mogu se koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava trećih osoba.