Pročitajte najnovije vijesti o ZUVHGP

Novosti, događanja, javni pozivi, natječaji


Novosti
24 Lipanj 2022

Održavanje 5. radionice u sklopu projekta Snaga je u tebi

Dana 27.06.2022. godine održat će se 5. radionica u sklopu projekta Snaga je u tebi. Svrha projekta je psihološko i socijalno osnaživanje te podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Radionica se održava u Gospiću u Kulturno informativnom centru u 15:00 sati, na adresi Budačka ulica 12. Radionicu će održati mag.psych. Ana Svetić Balenović na temu PTSP i depresivnosti. Pozivamo sve branitelje, članice ZUV HGP kao i članove partnerskih organizacija Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi da nam se pridruže na radionici. Radujemo se vašem dolasku.

Novosti
29 Svibanj 2022

ČESTITKA POVODOM 30. SVIBNJA, DANA DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.

Konstituiranjem prvog demokratski izabranog Sabora otvoren je put prema ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskoga naroda - demokratskoj preobrazbi, slobodi, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske. Time je učinjen prvi korak u uspostavi moderne hrvatske države i zato je taj dan izabran kao „svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti“.

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Ovaj dan obilježavamo s osobitim ponosom i zahvalnošću, prisjećajući se svih onih koji su stali u obranu Hrvatske i nesebično ugradili svoje živote u temelje današnje moderne hrvatske države

Tim povodom, svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitamo 30. svibanj, Dan državnosti Republike Hrvatske.

ZBOR UDRUGA VETERANA HRVATSKIH GARDIJSKIH POSTROJBI

Novosti
19 Travanj 2022

PRIOPĆENJE O MOLBI GENERALA HV-a ZA POMILOVANJEM BIVŠIH KOMUNISTIČKIH AGENATA

PRIOPĆENJE O MOLBI  GENERALA HV-a ZA POMILOVANJEM BIVŠIH KOMUNISTIČKIH AGENATA

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi neugodno je iznenađena istupom nekih generala HV-a i njihovim potpisivanjem molbe za pomilovanjem Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Na početku bi podsjetili javnost na nekoliko činjenica:

  1. Josip Perković i Zdravko Mustač su bivši visoko pozicionirani čelnici Službe državne sigurnosti (SDS) u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i Socijalističkoj Jugoslaviji.
  2. U svojstvu državnih agenata i državnih službenika sudjelovali su u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Tu činjenicu je ustanovio i njemački (nepristrani) sud i dodijelio im kazne doživotnog zatvora.
  3. I Perković i Mustač su odmah nakon demokratskih promjena u SRH prešli na stranu nove vlasti i podržali hrvarsku neovisnost. Obojica su hrvatski branitelji i svojim su angažmanom u Domovinskom ratu doprinijeli hrvatskoj obrani. Za svoju ulogu u Domovinskom ratu nagrađeni su dobrim pozicijama u sigurnosnom sustavu RH, dobrim mirovinama i odlikovanjima.
  4. Stjepan Đureković ubijen je 1983. godine, a Perković i Mustač izručeni su Njemačkoj 2014. godine, 31 godinu nakon ubojstva.
  5. Republika Hrvatska nikad nije povela sudski postupak ni protiv Perkovića ni protiv Mustača, a obojica su izručeni Njemačkoj tek nakon pristupanja RH Europskoj Uniji.

 

U svijetlu svih gore navedenih činjenica, nikako nam nije jasan istup gnerala HV-a i njihova molba za pomilovanjem Perkovića i Mustača. Navodno je razlog zbog kojeg generali traže pomilovanje Perkovića i Mustača njihov status hrvatskih branitelja i doprinos u Domovinskom ratu, njihova visoka životna dob i njihovo osobno prijateljstvo i poznanstvo iz doba Domovinskog rata. Kao hrvatski branitelji podsjetili bi javnost da su obojica osuđenika za svoj doprinos u Domovinskom ratu nagrađeni visokim pozicijama u hrvatskom sigurnosnom sustavu, odlikovanjima i mirovinama. Svoje najbolje životne godine iskoristili su na slobodi. Vrijeme koje su trebali provesti u zatvoru oni su proveli na slobodi, 31 godinu nakon ubojstva mirno su živjeli i radili. Sa stajališta kršćanskog oprosta i pomilovanja, oni su pomilovani unaprijed, prije odsluženja kazne i presude.

Što se tiče osobnih poznanstava i prijateljstava između generala i dvojice zatvorenika, to je njihova privatna stvar i generali slobodno mogu svoje prijatelje posjećivati u zatvoru sukladno hrvatskim propisima i zakonima.

Smatramo da svatko mora odgovarati za svoje postupke u obnašanju službe i dužnosti. I Perković i Mustač su za svoje obnašanje dužnosti višestruko nagrađivani i od strane komunističke Hrvatske i od strane demokratske Hrvatske. Za svoje „propuste“ kažnjeni su jedino od Njemačke. Da je Republika Hrvatska odlučila raskrstiti s komunističkim i socijalističkim sustavom i naslijeđem mogla je procesuirati i Perkovića i Mustača. U tom slučaju bi obojica već bili na slobodi nakon odsluženih kazni. Međutim, Republika Hrvatska to NIJE uradila. Ne samo Mustaču i Perkoviću već i nebrojenim drugim komunističkim i socijalističkim zločincima i kriminalcima. Republika Hrvatska nije jasno osudila komunistički sustav niti je kaznila pojedince koji su mu služili. I Perković i Mustač su, u konačnici, samo vjerni sluge bilo kojeg sustava. Socijalistički sustav je bio nakaradan i zločinački i u njemu su obojica bili nagrađeni za provođenje državnog terorizma i ubojstva.

 

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, kao udruga profesionalnih ratnih postrojbi iz Domovinskog rata, smatramo da bi generalima bilo pametnije da se nastave baviti čuvanjem digniteta Domovinskog rata, Deklaracije o Domovinskom ratu i brigom o časnim hrvatskim braniteljima koji su svojom žrtvom zaslužni i za njihove generalske činove, pisanjem knjiga i vlastitih memoara, nego uplitanjem u hrvatski pravosudni sustav na ovakav način, način kojega nismo imali prilike vidjeti kada se je radilo o suđenju i osudama hrvatskih generala i hrvatskih branitelja.

ZUV HGP predsjednik Željko Dragašević

Novosti
24 Veljača 2022

Sloboda je krvlju plaćena. Zar su za ovakvu sramotu ginuli, stradali i borili se hrvatski heroji?

Hrvatska država stvorena je na žrtvi hrvatskih branitelja, natopljena našom krvlju, Hrvatska u kojoj su pred Zakonom svi jednaki, u kojoj nema “povlaštenih kasti“ niti nedodirljivih. Konstantnim provokativnim istupima Saborski zastupnici SDSS-a kako je to i jučer učinila zastupnica Dragana Jeckov izgovorivši “ A s time u vezi imam jednu poruku – postoje oni koji bi hapsili Srbe jednako onako kao što su to radili 90. i 91. s tim da je vrlo često se događalo da posle toga se za njihovu sudbinu ne zna i nikad se nije doznalo” Saborska zastupnica Jeckov u već viđenom arogantnom stilu narugala se Saborskim zastupnicima koji su hrvatski branitelji i svim hrvatskim braniteljima optuživši ih za nestanak građana srpske nacionalnosti što su ozbiljne optužbe. Saborska zastupnica Jeckov kao niti njezin šef SDSS-a Milorad Pupovac nikada nisu u javnosti izgovorili Domovinski rat, kao niti da je Srbija potpomognuta pobunjenom srpskom nacionalnom manjinom i četničkom bagrom izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku. Svojim istupima od srpske nacionalne manjine pokušavaju napraviti žrtvu a izjavama o “hapšenju Srba“ medijski utjecati na Hrvatsko pravosuđe pokušavajući time stvoriti povlaštenu kastu članova SDSS-a kako se njih ne bi procesuiralo ili ne daj bože uhitilo.

Žalosno je što se “marifetluci“ Saborskih zastupnika SDSS-a odvijaju u Hrvatskom Saboru, najvišem tijelu zakonodavne vlasti Republike Hrvatske i prolaze samo s opomenom kršenja Poslovnika koje dodjeljuje predsjednik Hrvatskog Sabora.

Postavljamo otvoreno pitanje predsjedniku Hrvatskog Sabora gospodinu Gordanu Jandrokoviću. Do kada ćete u Hrvatskom Saboru tolerirati nepoštivanje Deklaracije o Domovinskom ratu i dozvoljavati konstantno izrugivanje Domovinskog rata, hrvatskih branitelja i Hrvatskog Sabora kao najvišeg zakonodavnog tijela Republike Hrvatske kojega ste na čelu? 

Možda Vi koji ne znate što je “pakao rata“, koji ne znate kako je gledati smrti u oči, koji niste sahranjivali svoje suborce, niste vidjeli ratne strahote olako možete prelaziti preko ovakvih grubih uvreda, mi ne možemo. Ne možemo jer znamo da je sloboda krvlju plaćena. Zar su za ovakvu sramotu ginuli, stradali i borili se hrvatski heroji?

 ZUV HGP  predsjednik Željko Dragašević

 

Novosti
21 Siječanj 2022

VRO Maslenica 1993. - 29. obljetnica

Vojno-redarstvena operacija “Maslenica” bila je jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja je označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata.

U operaciji je u samo 72 sata, i uz sudjelovanje svih Oružanih snaga oslobođeno gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. Operacija je bila ključna za obranu Hrvatske od neprijateljske agresije i daljnja vojna djelovanja HV-a i MUP-a.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro pod kodnim imenom Gusar. U tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili petnaestak sela te bitne strateške točke kao što su Novsko Ždrilo i Zrakoplovna baza Zemunik. Operacija je bila ključna za povezivanje sjevera i juga Hrvatske i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.

U akciji poginulo je 19 pripadnika HV-a i MUP-a, a ranjeno ih je 70, no zbog snažnih topničko-raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko-diverzantskih napada agresora koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja.

HRVATSKI VOJNIK

Novosti
14 Siječanj 2022

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate - Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern SlavoniaUNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

 

ZBOR UDRUGA VETERANA

HRVATSKIH GARDIJSKIH POSTROJBI

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP) je samostalna, slobodna i dragovoljna udruga osnovana 2011. godine radi zaštite i promicanja zajedničkih braniteljskih interesa i ciljeva. Zbor djeluje na području Grada Zagreba, kao i na području Republike Hrvatske, a organiziran je kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija.


 
Statut udruge:Statut ZBORA
 
 
Izvješća ZUV HGP. Izvješća ZUV HGP .
 

ČLANICE ZBORA

CILJEVI UDRUGE

Oživotvorenje deklaracije o Domovinskom ratu, zaštita digniteta i vrijednosti Domovinskog rata kao temelja moderne hrvatske države

Zajedno s nadležnim državnim institucijama inzistirati na dostojnom provođenju svih odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja te drugih zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliraju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Kao moralna snaga društva voditi računa o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske u smislu zaštite neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta te izgradnje pravednog društva

Puna društvena reintegracija članova Zbora kroz uključivanje u tijela državne vlasti i uprave te druge društvene institucije (Sabor, ministarstva, županije, gradove, općine, upravne i nadzorne odbore te kulturne i sportske institucije).

 
 

Kontakti udruge ZUVHGP

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Željko Dragašević Predsjednik udruge +385 98 635 131
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ivana Klanac Administrativna tajnica +385 99 434 1711
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ida Šoštarić bacc.oec Voditeljica projekta Tem mreže
+385 99 784 9643
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

RAZVOJNA SURADNJA

 

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi je Centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u okviru Razvojne suradnje sa Nacionalnom Zakladom.

ZBOR UDRUGA VETERANA HRVATSKIH GARDIJSKIH POSTROJBI

Avenija Dubrava 220, Zagreb
 OIB: 51400119853
IBAN: HR8924020061100598838
 Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.