1. Potpisivanje Istanbulske konvencije: Istanbulska konvencija skraćeni je naziv za Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanja i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Vijeće prihvatilo 11. svibnja 2011. u Istanbulu.
  • U Hrvatskoj već postoji konsenzus svih društveno – političkih čimbenika te predmet ratifikacije treba biti samo dokument koji je opće prihvaćen a ne onaj koji izaziva kontraverze.
  • Konvencija obvezuje stranke potpisnice da kulturu, običaje, vjeru i tradiciju, u mjeri u kojoj se razlikuju od načela i tumačenja ove Konvencije, trebaju podčiniti ciljevima Konvencije (v. čl.12 st.5).
  • Konvencija (u čl.12 st.1) traži iskorjenjivanje svih „predrasuda, običaja i tradicija“koje se temelje na „stereotipnim ulogama žena i muškaraca“. Konvencija ne definira koje su to stereotipne uloge, a različite zemlje i različite društvene skupine ih vrlo široko tumače, do te mjere da neke od njih i temeljne obiteljske uloge poput majčinstva i očinstva nazivaju nepoželjnim stereotipnim rodnim ulogama. Također, muško-ženska slika čovječanstva, obitelji i braka koja je u skladu s prirodom muškarca i žene i kao takva podržana od strane svjetskih kultura i svih velikih religija, ratifikacijom Konvencije bi mogla biti stigmatizirana kao zastarjela i nepoželjna "tradicija na temelju stereotipnih rodnih uloga“.
  • Istambulska konvencija je prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, već ju je pripremala stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara mogle samo prihvatiti ili ne prihvatiti finalni tekst.
  • U samom svom tekstu (čl.78) Konvencija zabranjuje rezerve na sve one članke koji bi mogli rezultirati navedenim neželjenim posljedicama za hrvatsko društvo i pravni poredak RH. Tako, nažalost, nije moguće ratificirati dobre dijelove Konvencije stavljajući rezerve na sporne dijelove.
  • Istambulsku konvenciju do sada su ratificirale 24 zemlje od 47 zemalja članica Vijeća Europe. Unutar Europske unije ratificiralo ju je 14 od 28 članica.

Pošto iz dosadašnje prakse možemo zaključiti da niti Ženevska konvencija koja je trebala zaštititi žrtve rata nije urodila plodom smatramo da se našim zakonima mogu regulirati sve navedene činjenice te da nam nije potreban netko treći tko će provoditi mjere i zakone u našoj državi. Hrvatska je demokratska i suverena država koja ima svoju kulturu, običaje i vjerodostojnost. ZUV HGP protiv je ratificiranja Istanbulske konvencije kojom se narušava  Hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet.

 

  1. Zaključak Vijeća za suočavanje s prošlošću

ZUV HGP ne može i neće prihvatiti zaključke Vijeća za suočavanje s prošlošću vezane uz natpis „ ZA DOM SPREMNI“ što je i službeni slogan legalne i legitimne postrojbe Hrvatske postrojbe HOS-a, dok s druge strane crvena zvijezda „petokraka“ i komunistički simboli nisu sporni.

Prema podacima u Domovinskom ratu samo na hrvatskoj strani poginulo je 13.233, a kao "nestalih" registrirano je još 1.149 osoba. Ranjene su 33.043 osobe, a od toga broja 9.816 bilo je civila. Oštećeno je i uništeno 183.526 stambenih zgrada.

Većina tih događanja odvijala su se pod obilježjima totalitarnog režima (komunizma) gdje je takozvana JNA na čelu nosila crvenu zvijezdu petokraku dok su paravojne srpske formacije nosile četnička obilježja.

Hrvatskim poklikom ZA DOM hrvatski narod koristi se još od vremena Nikole Šubića Zrinskog te odbijamo svako povezivanje sa bilo kojim režimima koji su koristili sličan slogan. Pripadnici HOS-a sa sloganom ZA DOM SPREMNI ginuli su, branili i obranili Hrvatsku od velikosrpskog agresora koji je uz pomoć tzv JNA razarao Hrvatsku, ubijao hrvatski narod i na čelu nosio zvijezdu petokraku. Danas uz pomoć poltrona infiltriranih u politiku u Republici Hrvatskoj nastavlja se velikosrpska politika te se pokušava izjednačiti žrtva i agresor, pokušava se ponovno uspostaviti srpska autonomija u Hrvatskoj što ZUV HGP kao udruga koja okuplja sve elitne gardijske postrojbe hrvatske vojske neće prihvatiti niti dopustiti.

 

  1. Osvrt na preporuku EK u svezi braniteljskih mirovina

Osvrnut ćemo se na statističke podatke broja hrvatskih branitelja koji koriste prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja u odnosu na one koji isti ne koriste jer još nisu stekli uvjete ili su zaposleni. Ovdje treba naglasiti kako je preporuka EK bila još 2016. godine a odnosila se na izjednačavanje braniteljskih davanja sa socijalom što nije nikako prihvatljivo jer hrvatski branitelji nisu socijalni slučajevi. U daljnjem dijelu odnosilo se na premali broj branitelja na tržištu rada što je novim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja ispravljeno kao i primjena imovinskog cenzusa što se danas primjenjuje na sve kategorije građana RH pa tako i na hrvatske branitelje. Potrebno je naglasiti kako se iz proračuna RH za hrvatske branitelje izdvaja samo nešto više nego na umirovljenika bivšega sistema, borce NOB-a, bivše pripadnike JNA, milicije i ostalih službi pa i na one koji su sudjelovali u agresiji na RH. Ostavljamo hrvatskoj diplomaciji da radi svoj posao i uvjeri EK da su na toj tematici postignuti pomaci koji su navedeni.

ZUV HGP predsjednik Miljenko Kolobarić

015719
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Ukupno
76
81
157
15068
1257
1529
15719
Your IP: 54.196.190.32
2018-11-19 11:57

ZUVHGP

  

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi je Centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u okviru Razvojne suradnje sa Nacionalnom Zakladom.

O NAMA

  Avenija Dubrava 220, Zagreb, 
  099
  01/
  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.